Naušnice Atije Valerije

Salona je prastaro ilirsko-grčko naselje na istočnoj obali Jadranskog mora smješteno podno brda Kozjaka na ušću rijeke Jadro. U 1. je stoljeću prije Krista postala glavni grad 'zlatonosne' rimske provincije Dalmacije. Grad je procvjetao pod rimskom upravom. U njemu je bilo mnogo bogatih kuća, kupališta i hramova. Salonitanski obrtnici proizvodili su tkaninu, klesali kamen i izrađivali zlatni nakit. U gradsku luku uplovljavali su trgovački brodovi iz cijelog Carstva. Salona se opravdano nazivala 'Felix' odnosno 'sretna Salona'.

U Saloni je u 3. stoljeću živjela mlada plemkinja Atija Valerija, kćerka Oktavije Kvijete i supruga Valerija Dinenta. Zasigurno se poput ostalih bogatih Rimljanki tog doba odijevala u svilenu odjeću, a raskošnu punđu učvršćivala je bjelokosnim ukosnicama. Možemo je zamisliti kako urešena zlatnim nakitom optočenim biserima i dragim kamenjem korača glavnim gradskim trgom, posjećuje hramove i kazalište koji se nalaze u blizini ili promatra spektakle u obližnjem amfiteatru. 

Sreća dvoje mladih Salonitanaca nije trajala dugo. Valerije Dinens umro je u dobi od dvadeset i sedam godina, njegova mlada supruga Atija Valerija preminula je u osamnaestoj godini života. Luksuzni mramorni sarkofag ukrašen krilatim erotima svojoj je kćerki i zetu postavila Oktavija Kvijeta. Četiri stoljeća kasnije njihov grad zauvijek je uništen. U barbarskim pustošenjima opljačkani su svi salonitanski sarkofazi. Svi osim jednoga. Bio je to onaj Atije Valerije i Valerija Dinensa. Arheolozi su ih pronašli zajedno u njihovom posljednjem počivalištu. Atija je na sebi imala bogati nakit.

Danas je pred vama dašak tisućljetne rimske baštine- naušnice inspirirane Atijom Valerijom.

Masa: 4,73 g
Čistoća: 585/1000 (14 karatno žuto zlato)